BANJALUКA – Šef Кluba poslanika Demokratskog saveza DEMOS u Narodnoj skupštini Republike Srpske Spomenka Stevanović pozdravila je prijedlog Deklaracije o zaštiti rijeka, prvenstveno zbog činjenice da je zaštita rijeka i uopšte životne sredine od vitalnog interesa za svaku državu u svijetu.
Da bi zaštitili riječno bogastvo, koje nesumnjivo postoji u Republici Srpskoj, prema mišljenju Stevanovićeve, neophodno je uraditi detaljnu analizu postojećeg stanja, kako bi se što prije moglo pristupiti izmjenama koncesione politike u oblasti izgradnje i korištenja mini hidroelektrana, od kojih korist imaju samo pojedinac i interesne grupe, a lokalna zajednica i eko sistem nemjerljivu štetu.
Ona je podsjetila da su te činjenice navedene i u studiji, koju je po uputstvu Svjetske banke uradilo Udruženje šumarskih inženjera i tehničara Šumarskog fakulteta u Beogradu, u kojoj se nedvosmisleno navodi da izgradnju mini hidroelektrana treba izbjeći u zonama velike biološke razvrnosti, zatim izbjeći uznemiravanje i fizičko izmještanje stanovništva, kao i poremećaj tradiocionalne ekonomske aktivnosti.
Pored toga, navela je ona, treba izbjeći svaki rizik po javno zdravlje i bezbjednosti stanovništva, a iz razloga degradacije staništa, ugrožavanja vodnog i kopnenog biodiverziteta, promjene hidrološkog režima vodotoka, isušivanje dijela riječkog korita, isušivanje vlažnih staništa, poremećaj režima podzmenih voda, krčenje šuma i prosjecanje pristupnih puteva i intenziviranje erozivnih procesa.
Prema njenim riječima, samo u SAD u periodu od 1983. do 2017. uklonjeno je 1.100 malih brana i oslobođeno 242.000 kilometara vodotoka, uglavnom iz ekoloških razloga.
„Što se Srbije tiče, u samoj studiji je konstatavovano da gubici „Elektroprivrede Srbije“ u prenosu električne energije od proizvođača do krajnjeg potrošača, iznose oko 17 odsto, a ukoliko bi se smanjili za svega dva odsto, bila bi sačuvana količina energije, koja u potpunosti eliminiše potrebu za mini hidroelektranama“, rekla je Stevanovićeva u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
Ona je podsjetila da je pomenutom studijom konstatovano da je procesom planiranja, projektovanja, izgradnje i korištenja mini hidroeletrana od 2007. do 2018. godine uočena slabost pojedinih zakonskih rješenja, administrativnih procedura i rada inspekcijskih organa na štetu životne sredine i često protiv interesa lokalne zajendice i stanovništva.
„Takođe, izgradnja mini hidroelektrana donosi korist samo pojedincima, iteresnim grupama, uz minorne energetske efekte za širu zajednicu. Inače, studija nosi naziv „Male hidroelektrane derivacionog tipa – beznačajna ekonomska korist i nemjerljiva ekološta šteta“, a naslov govori sam za sebe“, zaključila je Stevanovićeva, koja je pozvala nadležne organe u Srpskoj da analiziraju postojeće stanje, pristupe promjeni koncesione politike, u oblasti mini hidroelektrana, kao i promjene zakonskih i drugih opštih akata, uz detaljnu analizu rada i Кomisije za koncesije i nadležnih inspekcija.
Ona je podsjetila da, međutim, rijeke nisu ugrožene samo funkcionisanjem mini hidroelektrana. Prema njenim riječima, čistoća i ljepota rijeka, kao i njihovo bogatstvo ribom, ugroženo je i postupcima građana, kao i radom brojnih fabrika, koje ispuštaju otpadne vode sumnjivog sadržaja.
„Može se reći da je postala česta navika da ljudi odlažu smeće u vodne tokove planinsko – brdskih potočića i rječica, koji se potom ulijevaju u rijeke i jezera i sa sobom nose sve i svašta. Ekološka svijest je veoma važna i ja poštujem rad brojnih ekološkiih udruženja, koja zaista predano rade na očuvanju i podizanju ekološke svijesti. Uzmimo za primjer građanina Republike Srpske, koji privremeno živi i radi u Švajcarskoj. On se potpuno različito ponaša ovdje, dok je u Republici Srpskoj, u odnosuu na to kako se ponaša u Švajcarskoj. Nema šanse da će u Švajcarskoj baciti papirić na ulici, jer zna da će biti kažnjen, ovdje to, međutim, čini jer zna da neće biti sankcionisan“, navela je ona, citirajući nekadašnjeg direktora Javnog preduzeća „Nuklearni objekti Srbije“ Jagoša Raičevića, koji je svojevremeno kazao kako su jedini pravi ekolozi u Srbiji policajci i sudije, koji kažnjavaju trovače životne sredine, te da, osim kazne, nepostoji nijedan drugi filter, koji može efikasno očistiti našu životnu sredinu.
Ona je još jednom pozdravila inicijativu za donošenje pomenute Deklaracije, naglasišvi da poslanici DEMOS-a imaju određene prijedloge za poboljšanje teksta, te da će djelovati amandmanski.
„Želja nam je da usvojimo deklaraciju, kao dokument za budućnosti, koji će biti polazna osnova za pozivitvne promjene u ovoj oblasti i našem životu, ne zaboravaljajući nikad činjenicu da je pravo na zdravu životnu sredinu jedno od osnovnih ustavom zagarantovanih ljudskih prava“, zaključila je Stevanovićeva.