Završetak suđenja za ratne zločine do kraja 2023.

0

SARAJEVO – Tužilaštvo i Sud BiH će raditi samo na najsloženijim predmetima ratnih zločina, a to su oni u koje su umiješani najviše pozicionirani funkcioneri, s najtežim posljedicama, dok će ostali predmeti biti u nadležnosti pravosuđa entiteta.

Cilj je da svi slučajevi budu okončani do kraja 2023.

To je najvažniji detalj Revidirane stragetije BiH za rad na predmetima ratnih zločina, koju je Savjet ministara BiH usvojio na posljednjoj sjednici, poslije dvije godine političkih natezanja između RS i FBiH.

Milorad Kojić, direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica RS, za Srpskainfo kaže da će se na ovaj način izbjeći mogućnost da tužilac radi manje složen predmet, samim tim i da bira taj predmet.

– Prije svega, doći će do rasterećenja predmeta u Tužilaštvu BiH. Najmanje 200 predmeta će preći u nadležnost entiteta, u okružne i kantonalne sudove. To su manje složeni predmeti – kaže Kojić.

Kako se odlučuje koji predmet je složeniji od nekog drugog? Kojić kaže da se takva odluka donosi na osnovu kriterijuma koji su dio Revidirane strategije, odnosno nalaze se u Aneksu A.

– Iz Federacije su tražili da lica sa liste A imaju prioritet u procesuiranju, a ne najsloženiji predmeti. Međutim, kroz Aneks B smo se kasnije usaglasili da imaju prioritet najsloženiji predmeti s naglaskom na lica iz kategorije A. Apsolutno je nebitno da li su to lica sa oznakom A, jer ta oznaka dolazi iz Haškog tribunala, u skladu s pravilima Rimskog puta, dakle ne odnosi se na predmete, već na osobe – zaključuje Kojić.

Od Ministarstva pravde BiH traženo je dostave kompletan tekst Revidirane strategije, ali ga portal Srpskainfo nije dobio.

– Ministarstvo pravde BiH dužno je da postupa u skladu sa zaključcima Savjeta ministara BiH. Revidirana državna strategija za rad na predmetima ratnih zločina će biti dostupna javnosti putem naše veb stranice kada Ministarstvo pravde zaprimi zaključke Savjeta ministara BiH sa 29. vanredne sjednice – rečeno je u resoru pravde.

Inače, pomenuta sjednica održana je 24. septembra.

Međutim, Srpskainfo je tekst dopunjene strategije dobila s druge adrese. Prvi postavljeni cilj je procesuirati najsloženije i najprioritetnije predmete ratnih zločina pred Sudom BiH i Tužlaštvom BiH, a ostale predmete pred pravosudnim organima entiteta i Brčko distrikta, sve do kraja 2023.

Konkretno, u roku od 45 dana od usvajanja Revidirane strategije Tužilaštvo BiH će sačiniti listu predmeta iz kategorije I – složeni predmeti i kategorija II – manje složeni predmeti i dostaviti je Sudu BiH, s prijedlogom koje predmete treba prenijeti na pravosuđe entiteta i Distrikta Brčko. Konačnu odluku donosi Sud BiH.

Osim ustupanja predmeta nižim nivoima, u Strategiji se pominje i mogućnost preuzimanja složenih predmeta sa nižeg nivoa u korist Tužilaštva BiH.

Međutim, i u prvoj strategiji iz 2008. postojala je mogućnost ustupanja manje složenih predmeta pravosuđu entiteta, ali je takva praksa teško funkcionisala. Iz tog razloga, predstavnici pravosuđa sa svih nivoa su usaglasili nove kriterijume za ocjenu složenosti predmeta, koji su svrstani u dvije kategorije: težina krivičnog djela i svojstva i uloga počinioca u izvršenju krivičnog djela.

U prvoj kategoriji prvo se gleda pravna kvalifikacija krivično djela. Ako je u pitanju genocid i zločin protiv čovječnosti u svim slučajevima, ratni zločin protiv civilnog stanovništva, zarobljenika, ranjenika ili bolesnika, takav predmet će se voditi pred Sudom BiH.

To važi i za sistemska ubistva, teže oblike silovanja (sistemsko silovanje, formiranje zatočeničkih centara s ciljem seksualnog ropstva), teži oblik nezakonitog zatvaranja ili drugo teško oduzimanje fizičke slobode (logori), teži oblici nanošenja patnje civilnom stanovništvu (masovno granatiranje civilnih objekata, uništavanje religijskih i kulturno-istorijskih spomenika), te povezanost predmeta s drugim predmetima.

Kada je u pitanju svojstvo i uloga osumnjičenog, kriterijumi su formacijska dužnost, rukovodeća funkcija u upravljanju logorima i zatočeničkim centrima, politička odnosno pravosudna funkcija, te teži način i stepen učešća u izvršenju krivičnog djela, kao što su udruženi zločinački poduhvat i komandna odgovornost.

Zaključno sa 2017. godinom, kada je počela izrada nove strategije, pred svim tužilaštvima u BiH bilo je 780 predmeta u kojima su počinioci poznati, i njima je obuhvaćeno ukupno 5.390 osoba. Takođe, pred tužilaštvima se vodilo još 2.379 predmeta u kojima nije izvjesno postojanje raznog zločina i 598 predmeta u kojima su počinioci zločina nepoznati.

Tegeltija: Teško garantovati za rokove

Predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) BiH Milan Tegeltija priznaje da u ovom trenutku teško može bilo ko garantovati da će biti ispoštovani rokovi iz Strategije.

– Iz prostog razloga što je od usaglašavanja rokova u prijedlogu revidirane strategije do usvajanja Revidirane strategije proteko dvije godine. To znači, svi mehanizmi koje predviđa strategija, koji su bili opredjeljujući u formiranju rokova, nisu primjenjivani dvije godine, čekajući usvajanje Revidirane strategije. U svakom slučaju, ja se nadam da će se ipak ti rokovi uspjeti postići, iako kažem, s obzirom na dvije godine čekanja, niko u ovom trenutku ne može dati garancije – kaže Tegeltija za Srpskainfo.

Smatra da će ovaj put funkcionisati mehanizam ustupanja predmeta pravosuđu entiteta i da ono spremno očekuje dodatne predmete.

– Sa usvajanjem Revidirane strategije, ustupanje manje složenih predmeta postaje obaveza, a sve pravosudne institucije u BiH su dovoljno kapacitirane za njeno provođenje. Apsolutno su spremni za preuzimanje predmeta. U tu svrhu su još prije tri, četiri godine imenovane sudije i tužioci u svim tužilaštvima u BIH na osnovu IPA sredstava, tako da su svi pripremljeni na ovu Revidiranu strategiju – tvrdi Tegeltija.

 

 

Novum
Novum
Novum
Novum

POSTAVI ODGOVOR

молимо унесите свој коментар!
овдје унесите своје име